Angina je obično povezana sa relativno bezopasnom bolešću u detinjstvu. Međutim, može se javiti i kod odraslih i ne treba je zanemariti, jer su komplikacije kao posledica toga ponekad veoma opasne. Dakle, vredi znati kako prepoznati anginu, čime se lečiti i kada ići kod doktora.
Angina je akutna upala krajnika i sluzokože uzrokovana infekcijom ili iritacijom. Ovu bolest najčešće izazivaju virusi, a samo oko 10 – 15% angine kod odraslih ima bakterijsku etiologiju (još ređe gljivičnu) i zahteva lečenje antibioticima. Postoji gnojna i virusna angina pa treba znati kako ih razlikovati.
Simptomi gnojne angine
Gnojna angina počinje početnim osećajem slabosti, bolom u mišićima i zglobovima i neprijatnim osećajem grebanja u grlu. Vremenom se javlja umerena bol u grlu, ali to je subjektivni simptom i ponekad može biti posebno neugodan. Grlo je obično crveno, a krajnici mogu biti blago uvećani, ali bez bakterijskih streptokoka karakterističnih za anginu. Obično se javlja temperatura oko 36,7 – 38,0 ° C. Virusni simptomi i kašalj su veoma česti kod virusne angine.
Kako se lečiti u slučaju gnojne angine?
Pacijenta koji boluje od virusne angine treba lečiti simptomatski. Sve vrste kućnih lekova koji će pomoći u ublažavanju bolova u grlu biće savršeni ovde. Možete piti toplu vodu sa medom ili probati ispiranje soli za ispiranje grla. U apoteci možete kupiti i pastile, sprejeve za grlo ili gotova sredstva za ispiranje. Dostupni su i sirupi za kašalj bez recepta i aerosoli za smanjenje nazalne sluzokože. Međutim, nisku temperaturu ne treba snižavati jer je to prirodna odbrambena reakcija organizma. Uzimanje paracetamola ili nesteroidnih antiinflamatornih lekova (tj. ibuprofena) preporučuje se samo u slučaju posebno loše podnošljivosti povišene temperature ili glavobolje. Naravno, najkorisniji metod borbe protiv ove bolesti je odmor, velika količina sna i zdrava ishrana. Zapamtite da antibiotici nisu efikasni u slučaju virusnih infekcija. Međutim, upotreba antibiotika može biti neophodna ako se kao posledica virusne angine razvije bakterijska infekcija, zbog čega je posebno važno često prati ruke i izbegavati velike grupe ljudi.
Znaci gnojne angine
U slučaju gnojne angine odnosno bakterijske (najčešće uzrokovane Streptococcus piogenes) karakteristična je brza pojava simptoma. Na upalu utiču i grlo i krajnici, na kojima se javljaju karakteristične bele ili beličastožute naslage. To dovodi do veoma jake upale grla, koja često otežava gutanje čvrste hrane. Za razliku od virusne angine kod gnojne angine skoro uvek je prisutna groznica (temperatura >38°C), koja ponekad dostiže i 40°C. Obično nema kašlja ili curenja iz nosa. Vrlo često je prisutno i povećanje limfnih čvorova.
Kako se leči bakterijska angina odnosno gnojna angina?
U slučaju simptoma karakterističnih za bakterijsku infekciju, potrebno je otići kod lekara opšte prakse koji će nakon pregleda propisati odgovarajući tretman. Nemojte koristiti antibiotike osim ako vam ih nije propisao lekar za ovu specifičnu tegobu jer je neophodno odabrati pravi lek i dozu. Loše odabran antibiotik ili neadekvatna doza neće delovati i može izazvati neželjene efekte. Pored antibiotika, trebalo bi da uzimate i probiotik, lekove protiv bolova i antipiretike (ibuprofen ili paracetamol) i lekove protiv bolova u grlu (na isti način na koji možete lečiti virusni faringitis). U borbi protiv groznice mogu pomoći hladne obloze na čelu i vratu, kao i odgovarajuća hidratacija pijuckanjem vode, soka od maline ili čaja od limete.